Uklanjanje zečjega nasipa u Županji dočekano s veseljem jer nagovješćuje početak obnove poplavljenih područja

Uklanjanje zečjega nasipa sa županjske šetnice među građanima Županje dočekano je s olakšanjem. Zahvaljujući tomu nasipu Županja i mjesta sjeverno od nje obranjeni su od poplave kataklizmičkih razmjera koja je pogodila mjesta u istočnome dijelu Vukovarsko-srijemske županije. Prizor prelijepe šetnice koja je zasad pusta i još ne privlači posjetitelje simbolično nas podsjeća na ono što predstoji cijelomu kraju. Započinje dugotrajna normalizacija stanja i stvaranje uvjeta za povratak života u poplavljena područja

Županja, 6. lipnja 2014. – Voda se iz većine poplavljenih sela povlači, stručne službe rade na dezinfekciji i sanaciji, obilježavaju se objekti opasni za život i oni za rušenje, a procjenitelji šteta svakodnevno su na terenu. Da bismo doznali kako napreduje normalizacija života treći tjedan nakon poplave, uputili smo se sa skupinom volontera koji su u organizaciji projekta Lijepa naša Sava došli pomoći mjesnomu stanovništvu u volonterski kamp pokraj županjske Sladorane. Na upisnome mjestu susreli smo djelatnicu Hrvatskih voda Mariju Vizner te djelatnicu Pravosudne akademije Draganu Smoljanović.

Koncert zahvalnosti za građane Županje

Nakon upisa uputili smo se na županjsku šetnicu na kojoj je nastavljeno uklanjanje vreća koje je započelo dan prije. Zatekli smo nekolicinu građana kako uklanjaju vreće sa šetnice, a s njima je bio i županjski gradonačelnik Davor Miličević. Za mrežnu je stranicu Lijepa naša Sava izrazio zadovoljstvo zbog toga što se uklanjanjem zečjega nasipa simbolično najavljuje i skorašnji završetak obrane od poplave u cijelome županjskom kraju. „Zahvalan sam građanima koji su uvijek spremni pomoći. Iako se procjenjuje da bi uklanjanje zečjega nasipa moglo biti gotovo u roku od pet dana, vjerujem da ćemo uspjeti i mnogo prije. Evo trenutačno na nasipu rade dva brata čija se sestra sutra udaje te sigurno imaju pune ruke posla i kod kuće, a vreće uklanja čak i jedna sedamdesetogodišnjakinja“, rekao je županjski gradonačelnik. S dogradonačelnikom Mladenom Doganom najavio je održavanje koncerta u srpnju ili kolovozu u Županji u znak zahvalnosti građanima na velikoj pomoći u izgradnji zečjega nasipa.

Poželivši im sreću u raščišćavanju nasipa, uputili smo se prema skladištu ugašene tvrtke Posavina u kojemu se danonoćnom razvrstavanju humanitarnih pošiljaka ne nazire kraj. Voditeljica skladišta Đurđa Baotić iz Hrvatskoga Crvenoga križa te profesorice Nada Androić i Đurđa Stjepanović kažu da će prognani i izbjegli još dugo ovisiti o humanitarnoj pomoći jer sustavna obnova počinje tek kad se voda u cijelosti povuče i stručne službe procijene štetu. Zbog toga je svaki volonter, kažu, i dalje više nego dobrodošao. Posebno su pohvalile šesnaestogodišnjega Alena koji im pomaže već dvadeset dana. U skladištu smo zatekli i Gorana Matijevića, mladoga nezaposlenog roditelja iz Županje. On nam je ispričao kako je prvo pomagao u izgradnji nasipa u Županji, zatim u Bošnjacima, Drenovcima i Vrbanji, a sada pomaže i u skladištenju i razvrstavanju robe. S njim je od prvoga dana na nasipu i na razvrstavanju robe radio Denis Softić, jedini vozač viličara u skladištu. „Tijekom tri dana gradnje zečjega nasipa išao sam kući tek da se istuširam i presvučem“, rekao je Softić. Matijević i Softić u šali su svoju ekipu nazvali „Prva bojna neprobojna“ zbog toga što su uspjeli obraniti nasip.

Gunjani žele što prije svojim kućama

Nakon skladišta zaputili smo se prema selima županjske Posavine. Na ulazu je u Rajevo Selo vidljivo povlačenje vode na njivama i kućama, a prije ulaza u selo smješteno je privremeno odlagalište komunalnoga otpada. Na ulasku u Gunju susreli smo mještanina Hasiba Volodera kojemu je voda zahvatila prizemlje kuće dok je gornji kat ostao gotovo netaknut. „Kad je voda počela navirati, supruga i ja premjestili smo naših trideset pilića na kat te ih tako spasili“, ispričao je Voloder. Dodao je kako su smješteni kod prijatelja u Županju te su zahvalni svima koji im pomažu, ali jedva čekaju povratak u svoju kuću. „Ne trebaju nam kontejneri, s unucima ćemo živjeti na katu kuće te ćemo polako sređivati i prizemlje“, rekao je Voloder uz napomenu da je dvadeset godina nezaposlen, no nikada nije primao socijalnu naknadu jer, kako kaže, ne želi biti na teret državi pa radi honorarne poslove. U Gunji smo zatekli i građevinsku inspekciju koja procjenjuje koje su kuće opasne za ljude te se moraju srušiti. Iako rade od jutra do večeri naporan posao i iako su nam građevinske inspektorice rekle kako im je teško, složile su se da je mnogo teže ljudima koji će se vratiti u poplavljene kuće. Dosada je u Gunji pregledano 50 % kuća, a 155 objekata određeno je za rušenje.

Posjetili smo i Osnovnu školu Antuna i Stjepana Radića u Gunji, koja ima 350 učenika i 59 djelatnika – od učitelja, asistenata u nastavi do pripravnika. Ta je škola dobila nagradu za najljepši vrt kontinentalne Hrvatske, a sada je velik dio škole, uključujući i vrt, uništen. Teren oko škole pregledavao je ravnatelj Stipica Mišura. „Ponuđena nam je pomoć u obnovi škole. Vjerujem da tlo vrta nije zagađeno, a kad dobijemo i službenu potvrdu i odobrenje da mu smijemo pristupiti, obnovit ćemo ga. Na sjednici učiteljskoga vijeća održanoj u Županji odlučili smo da od ponedjeljka svi djelatnici škole pomognu u raščišćavanju.“ Osim toga, rekao je da dobivaju mnogo donacija kojima je djeci iz Gunje omogućeno ljetovanje na Jadranu.

Opasnost od zaraze i dalje velika

Kako bismo provjerili stanje poslovnih objekata u Gunji, uputili smo se u najveću tvornicu i trgovinu namještaja na tome području – Malagić Desidero. Tamo smo zatekli ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa. „Nije jednostavno vratiti tako veliki pogon u početno stanje. Država će pomoći da u sljedećih nekoliko mjeseci tvornica ponovno obnovi proizvodnju“, rekao je za mrežnu stranicu Lijepa naša Sava ministar Maras. Međutim, vlasnik je tvornice Fatmir Malagić ustvrdio da je prema njegovoj procjeni šteta od poplave u pogonu 2,5 do 3 milijuna eura. „Ovo je tvornica koja je proizvodila namještaj visoke kvalitete. Sada je sve u rukama države. Ipak, za nas je neprihvatljivo da se pogon potpuno pokrene tek za nekoliko mjeseci. Imamo još nekoliko pogona koji mogu preuzeti proizvodnju, no to nam nije u interesu jer će na taj način gubici za ovo područje biti ogromni“, rekao je Malagić.

Uputili smo se u Drenovce, u kojima je u knjižnici neposredno nakon našega dolaska završen sastanak na kojemu se odlučilo što će biti s oštećenim gospodarskim objektima. Božo Galić, vukovarskosrijemski župan, izrazio je zadovoljstvo suradnjom ministarstava, županije i općina. „Katastrofa je velika, no obnova ide u povoljnome smjeru. Primjerice, na maloprije održanome sastanku odlučeno je da će tvrtke dobiti poticaj od 25 000 kuna po zaposleniku od Ministarstva poduzetništva i obrta te Ministarstva gospodarstva“, rekao je Galić.

Od ronioca iz zagrebačke tvrtke Nemo Adria doznali smo da će svi tijekom narednih dana biti upućeni na preventivni sistematski pregled. Liječnik volonter Hrvoje Stoić iz Zagreba pojasnio nam je da unatoč prikladnoj opremi ronioci moraju proći potpunu dezinfekciju. Da treba postupati u skladu s postavljenim pravilima pokazuje i slučaj aktivista Luke Omana koji je skočio s amfibije u Drenovcima i pritom ozlijedio nogu te je preventivno smješten u Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu. Osim toga, zabilježeno je i nekoliko slučajeva zaraze bakterijom Escherichia coli, no nema opasnosti od šire zaraze. „Ljudi u poplavljenim kućama ne bi smjeli ništa dirati ako nemaju rukavice. Trebali bi pričekati dezinfekciju stvari i kuće“, kazao je Stoić te dodao: „Ni volonteri nisu znali što ih čeka. Kad su vidjeli stanje na terenu, neki su od njih pali u depresiju.“ Na kraju je napomenuo kako nakon povlačenja vode postoji opasnost od zaraze zbog vlage i kretanja životinja.

Zečji nasip uklonjen prije roka

Pri povratku u Županju otišli smo na nasip kako bismo vidjeli u kojoj je fazi uklanjanje vreća. Tamo nas je dočekalo ugodno iznenađenje – nasip je bio prazan. Sve su vreće sklonjene, a građani koji su ih uklanjali otišli su s nasipa. Uklanjanje zečjega nasipa u Županji simbolično nagovješćuje završetak izravne obrane od poplave. Na poplavljenim područjima sada započinje dugotrajna obnova tijekom koje će pomoć, osobito volonterska, i dalje biti potrebna.

 

Pripremio: Ines Bilić i Igor Ćutuk | Fotografije: Krasnodar Peršun