Posjetili smo stanovnike istočne Hrvatske koji su tjedan dana danonoćno branili svoj kraj od nabujale Save

Pripremili: Ines Bilić i Igor Ćutuk

Fotografirao: Krasnodar Peršun

Posjetili smo stanovnike u istočnoj Hrvatskoj koji su tjedan dana danonoćno branili svoj kraj od nabujale Save

Županja, 23. svibnja 2014. – Ni tjedan dana nakon početka obrane od dosad nezapamćene poplave stanje u istočnoj Hrvatskoj nije se normaliziralo.

Hrvatski su građani pokazali solidarnost koja se ne bilježi još iz Domovinskoga rata, svakodnevno pristiže pomoć brojnih tvrtki i pojedinaca, u Županji i poplavljenim mjestima susreli smo mnoštvo dobrovoljaca iz svih krajeva Hrvatske, ali prva izvješća s terena govore da će se posljedice sanirati godinama.

Velika solidarnost građana Županje 

Iako su mještani područja ugroženih poplavom uz mnogo truda i s premalo potrebnoga materijala dali sve od sebe kako bi obranili svoja sela od nadiranja vode, neki nasipi ipak su popustili. Grad Županja uspješno se obranio od vode koja je prijetila iz Save, zahvaljujući velikim dijelom šetnici uz rijeku koja je izgrađena na čvrstoj kamenoj podlozi, ali i volji i spremnosti građana da zaštite svoj grad. Budući da je već u petak 16. svibnja bilo očigledno da postoji opasnost od prelijevanja Save zbog brzoga rasta vodostaja, županjski su se maturanti nakon svoje proslave, tradicionalne norijade, bez ikakvog premišljanja uputili na nasip koji im je samo nekoliko dana prije bio jedno od glavnih mjesta za opuštanje i razonodu. Međutim, potrebno je naglasiti da je te večeri na nasipu u Županji osim oko 200 maturanata bilo i više od tisuću građana različite dobi, pa su čak i ljudi stariji od 70 godina punili vreće pijeskom i gradili nasip.

U Bošnjacima okončana danonoćna bitka sa Savom

„Nitko nije očekivao da će vodostaj Save u Županji dosegnuti čak 1 194 cm“, rekao je za mrežnu stranicu „Lijepa naša Sava“ zamjenik gradonačelnika Mladen Dogan. Važnost očuvanja toga nasipa najbolje objašnjava podatak koji su iznijeli stručnjaci Hrvatskih voda. U slučaju da je taj nasip popustio poplavljeno bi bilo cijelo područje grada Županje, ali i svih okolnih mjesta sve do Otoka kod Vinkovaca.

Skoro jednako veliku štetu prouzročilo bi puknuće nasipa na Topoli u općini Bošnjaci, koje je od 16. do 22. svibnja branilo većinom mjesno stanovništvo. Na ovome mjestu možda je bilo i najteže braniti prodor Save na kopno jer je teško doći do nasipa zato što je udaljen od ceste, a zbog tereta kamiona i traktora punih pijeska stvorila su se i tri klizišta koja su uspješno sanirali stanovnici Bošnjaka pod nadzorom Josipa Kuterovca iz Hrvatskih voda. Kako nisu imali na raspolaganju dovoljan broj kvalificiranih ljudi i stručnjaka za taj posao, to nije bilo nimalo lako, no voda polako opada na nasipu te je vojska potpuno preuzela pregled stanja na tome području.

Voda i dalje ugrožava promet

Tijekom dvadesetak minuta vožnje od Županje do Vrbanje bile su vidljive jasne posljedice puknuća nasipa u Rajevu Selu i Račinovcima. Osim što šuma Spačva i dalje doslovno pliva u vodi, nije suha niti cesta uz šumu. Bitno je napomenuti da ta puknuća nasipa nisu uzrokovala poplavu samo u mjestima u kojima se nalaze; bujica vode stigla je i do okolnih mjesta te je u potpunosti preplavila Gunju, a djelomično Đuriće, Strošince i Posavske Podgajce. Budući da je i šest dana poslije prelivena voda prijetila okolnim mjestima, već premoreni mještani trebali su pomoć u stvaranju zečjih nasipa. Nakon što su pomagali okolnim selima i štitili Vrbanju na kritičnim mjestima, mještani su imali pred sobom novi zadatak – gotovo cijelu Vrbanju zaštititi od prodora vode koja im je prijetila sa svih strana – lijevo iz Rajeva Sela, desno iz Račinovaca a sa stražnje strane voda je dolazila i iz spačvanske šume.

Nedugo nakon našega dolaska, stigao je i kamion s pijeskom te su volonteri i mještani krenuli u punjenje vreća. Nakon što su ih napunili, traktorima su prevezli vreće do kritičnih područja i slagali ih kako bi što bolje zaštitili selo, ali i svoje poljoprivredne usjeve. „Ovakva poplava ne pamti se na ovom području. Šuma Spačva nikada nije bila preplavljena vodom“, kazao je povjesničar Ivan Ćosić dok smo se vraćali traktorom prema igralištu na kojemu su se punile vreće.

Proglašena opasnost od epidemije

Uputivši se prema Gunji zastali smo u selu Drenovci, sjedištu istoimene općine pod kojom se nalaze i Rajevo Selo, Račinovci, Đurići te Posavski Podgajci. Iako je to „zadnja linija obrane od poplave“ prije potopljene Gunje, ovdje su većim dijelom bili gotovi s izgradnjom nasipa. Drenovci su organizirani i u primanju pomoći za osobe stradale od poplave. Konstantno im pristižu nove količine hrane, vode, odjeće i ostalih potrepština. Tako je Luka iz Samobora dva puta dovezao kombi pun higijenskih potrepština, odjeće, tjestenine, riže i konzervi, koji su prikupili u Slavonskoj udruzi studenata. No, on nije samo to dovezao i odvezao, zadnje dane provedene u Drenovcima provodi pomažući na raznim poslovima. „Radim sve što mi kažu da učinim“, rekao je Luka. U općini smo zatekli volontere koji spašavaju životinje iz potopljenih sela te ih popisuju kako bi ih što lakše vratili njihovim vlasnicima. Međutim, trenutno su morali prekinuti svoje akcije spašavanja jer je u poplavljenim područjima proglašena opasnost od epidemije pa volonteri ne smiju ulaziti u vodu, kao ni pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja koji su iz ugroženih područja spasili mnogo ljudi i životinja.

Neugodan miris već na prilazima poplavljenim mjestima

„Neki ljudi nakon objave evakuacije nisu htjeli otići iz Gunje nakon poplave, a mi nemamo ovlasti za prisilnu evakuaciju“, kazala je Ana Wild, pripadnica Hrvatske gorske službe spašavanja. Iako smo imali u planu kao zadnju točku otići na ulaz u Gunju kod svetišta Šumanovci, na izlazu iz Drenovaca put su nam zapriječili policajci i vojnici. Kada smo izišli iz automobila, bilo nam je jasno zašto je proglašena opasnost od epidemije. Neugodan miris osjetio se već na tome punktu.