Park prirode Lonjsko polje zaštitom okoliša podiže životni standard mjesnomu stanovništvu

Park prirode Lonjsko polje najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom Podunavlju, a ujedno i mjesto u kojemu se susreću rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug, što vodu čini vladaricom Parka. Uvršten je u tzv. Ramsarski popis močvara međunarodne važnosti, a pojedina područja u Parku (Krapje Đol i Rakita) zaštićena su kao posebni ornitološki rezervati, dok je cijelo područje Parka 1983.  uvršteno u Popis važnih europskih ornitoloških područja (IBA).

Ciljevi i zadaće Parka prirode Lonjsko polje

Glavne zadaće Parka prirode Lonjsko polje svakako su očuvanje te zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti toga područja, poboljšanje životnoga standarda mjesnoga stanovništva, povećanje zanimanja javnosti te njihove razine svijesti i znanja o prirodnim i kulturnim vrijednostima područja te osigurati učinkovit sustav obrana od poplava prihvatljiv s gledišta zaštite prirode.

Europsko povjerenstvo u okviru programa Life financijski podupire Javnu ustanovu Park prirode Lonjsko polje.  ̶  Neki su od ciljeva Parka razvitak savjetodavnih procesa i upravljačkih struktura, izradba Plana upravljanja u skladu s odredbama hrvatskoga Zakona o zaštiti prirode i načelima Ramsarskog upravljanja vlažnim područjima od međunarodne važnosti, a uzimajući u obzir postupak upravljanja srednjom Posavinom, osiguranje mjera i poticaja za uspješnu provedbu tradicijske obrade zemlje, izradu sustava posjećivanja Parku te unapređenje znanja i vještina službi za nadzor zaštićenih područja  ̶  objasnio je Goran Gugić, direktor Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Projekti u Lonjskom polju

Osim sudjelovanja u projektima Life Europskoga povjerenstva direktor Parka prirode najavio je razne mjesne projekte među kojima su neki upravo ostvareni.  – Uz postojeću stazu Posavaca i stazu Graničara prošli je tjedan otvorena poučna šumska staza u hrastovoj šumi na području Općine Lipovljani, jedinoj preostaloj nizinskoj poplavnoj šumi u Europi, koja osim obrazovnih ima i kulturno-povijesne značajke jer je upravo u tome kraju književnik Josip Kozarac napisao svoje poznato djelo Slavonska šuma pa su je stanovnici i prozvali Teninom stazom  – objasnio je Goran Gugić. Kružna staza dugačka je tri kilometra i sadržava 16 obrazovnih ploča koje podučavaju posjetitelje o povijesti šumarije, sjemenskim sastojcima i karakterističnim vrstama te šume. S obzirom na to da sama Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje svoje sjedište ima u tradicijskim kućama u selu Krapje, u planu je obnova četvrte, posljednje tradicijske posavske kuće u sklopu kompleksa i obnova osnovne turističke infrastrukture. U sklopu očuvanja tradicijskih običaja za iduću je godinu najavljena izgradnja osam promatračnica za promatranje ptica i domaćih životinja u stilu graničarskih čardaka na stvarnim povijesnim odredištima. Kao jedan od glavnih ciljeva za iduću godinu direktor Gugić postavlja projekt umrežavanja svih zaštićenih područja uz Savu po uzoru na projekt Danube Park i nastavak projekata iz europskih fondova IPA.

Kako bi rijeka Lonja zadržala svoj prirodni tok i na taj način zaštitila postojeći ekosustav, potrebno je obnoviti njezin vodotok spajanjem rukavaca, što u idućoj godini Park namjerava učiniti u suradnji s Hrvatskim vodama. Predstavnici mjesnoga stanovništva nadaju se i skoromu oživljavanju gledanja ptica kao vidu turističke ponude, za što svakako postoje odlične pretpostavke.

Novi programi u Parku prirode Lonjsko polje trebaju donijeti dodatni razvoj turizma na tome području, a to bi u konačnici trebalo donijeti i korist žiteljima susjednih općina te njihovoj mjesnoj samoupravi.

Uspješna suradnja s mjesnim stanovništvom

Osnivanjem Parka prirode Lonjsko polje mjesno je stanovništvo od samog početka bilo zadovoljno, a, kako naglašava Gugić, i sami su s vremenom svjedočili pozitivnim promjenama koje su uvedene. Tako, primjerice, sve više Posavaca radi na obnovi svojih tradicijskih drvenih kuća doprinoseći tako turističkoj ponudi Parka, ali i očuvanju prirodnih bogatstva. U Parku je priređen i niz obrazovnih radionica o uređenju tradicijskih posavskih vrtova za mjesno stanovništva koje je također na temelju jednokratne godišnje pomoći dobilo poticaj za očuvanje prirodnih staništa i gnijezda bijelih roda u mjesnome projektu njihova očuvanja.

– Kako bismo što konkretnije uključili mjesno stanovništvo u svoje projekte, Park prirode Lonjsko polje osnovao je Suradničko vijeće Parka koje je svojevrstan forum za raspravu o svim trenutačnim temama i poteškoćama, a obuhvaća predstavnike naselja, mjesne samouprave, predstavnike lovaca i stočara, turističke zajednice te predstavnike različitih ustanova za očuvanje prirode i vodnih bogatstava. Na taj način Park provodi socijalno učenje koji je odlično prihvaćen među mjesnim stanovništvom te je polučio odlične rezultate – objasnio je Gugić.

Park prirode Lonjsko polje osnovao je i Suradničko vijeće za srednju Posavinu (područje od Zagreba do Slavonskog Broda) radi usmjeravanja razvoja područja prema očuvanju područja uz rijeku Save te podizanja svijesti stanovništva o činjenici da Lonjsko polje štiti grad Zagreb od poplava.

Međunarodna nagrada Euronatur

Naš je sugovornik Goran Gugić, direktor Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, ovogodišnji dobitnik međunarodne nagrade Euronatur za izvanredan doprinos zaštiti prirode i okoliša, obrazovanju o okolišu i održivom razvoju. U svojemu poslovanju stvorio je učinkoviti model zaštite kultiviranih krajobraza dajući na taj način velik doprinos zaštiti prirode u Hrvatskoj, ali i u Europi.

 

Pripremio: Vanja Pleša | Fotografije: Dražen Pajtlar