Početak obnove poplavljenih područja potaknuo mjesno stanovništvo na povratak turističkoj promidžbi Save

Vijesti o početku obnove poplavljenih područja potaknule su mjesno stanovništvo na povratak turističkoj promidžbi područja uz rijeku Savu. Prvi srpanjski vikend u Županji je tako prošao u znaku tradicijskih žetvenih svečanosti koje su u organizaciji Turističke zajednice Županje posjetili i inozemni gosti

Županja, 5. srpnja 2014. – Nakon uklanjanja zečjih nasipa u mjestima županjske Posavine te početka obnove i normalizacije života u tome kraju Turistička zajednica Županje uz potporu društveno odgovornoga projekta Lijepa naša Sava Coca-Cole HBC Hrvatska i brojnih partnera nastavila je sa svojim redovitim aktivnostima. U šumskome predjelu Zapadne Kusare nedaleko od Županje, na Ilijinu i Rezinu stanu, organiziran je u subotu 5. srpnja projekt očuvanja kulturne baštine Kruh naš svagdašnji – Žetva i vršidba u prošlosti.

Doručak na slami oduševio kinesku novinarku

Stanovnici županjskoga kraja, ali i brojni turisti koji su došli izletničkim vlakom Žetelac Express koji je od Zagreba do Županje ukrcavao sve zainteresirane za slavonske običaje, tom su manifestacijom upoznali običaje povezane sa žetvom i vršidbom, odnosno doznali kako se u prošlosti žito ručno kosilo i vršilo s pomoću starih strojeva, što se jelo za vrijeme rada na njivi i koja se odjeća nosila u toj prilici. Ni djeci nije bilo dosadno – mogla su sudjelovati u igrama koje su nekada davno igrala djeca dok su na poljima čuvala stoku. Tako su dječaci bacali potkove na štap, a u toj igri pobjednik je onaj tko potkovu baci najbliže štapu ili ga, naravno, pogodi. Djevojčice također nisu bile izostavljene iz igre, a natjecateljima se pridružio i dvogodišnji Marko, koji se nije uplašio što su ostali natjecatelji stariji od njega.

Istodobno su na velikome stolu od slame domaćini poslužili slavonski doručak, kao što su to nekada davno činili njihovi preci. Bogat stol pun domaćih slavonskih specijaliteta – kulina, kulinove seke, kobasica, čvaraka, domaćega sira i kruha iz krušne peći – oduševio je sve posjetitelje, pa tako i novinarku Xue Quen, koja je dvije godine dopisnica kineske novinske agencije Xinhua. „Iako je tek jutro i nedavno smo stigli, već sam oduševljena svime što vidim. Netaknuta priroda, poštovanje tradicije i običaja te ljubazni ljudi veliki su potencijal za turizam“, rekla je Xue Qun dodajući kako smatra da bi mnogi Kinezi bili oduševljeni ovim krajem.

U ručnome košenju okušao se i pomoćnik ministra turizma

Za stolom smo sreli i Želimira Kramarića, pomoćnika ministra turizma. „Zadovoljan sam organizacijom. Ovaj projekt u potpunosti ispunjava svoj cilj, a on je da osim putem odmora i rekreacije turizam živi i putem očuvanja nematerijalne baštine i običaja kojima je Slavonija bogata“, kazao je Kramarić uz napomenu kako uživa u domaćim slavonskim specijalitetima koji mu nisu strani jer je njegova supruga iz Vinkovaca. Dok se doručak privodio kraju, veseli Slavonci nisu mogli propustiti priliku da pokažu svoje pjevačke sposobnosti. Pjesmama su spomenuli gotovo sva mjesta županjskoga kraja, a posjetitelji su se za to vrijeme mogli provozati u zaprežnim kolima.

Tada je došao trenutak da se krene na posao. U mobi, zajedničkomu radu, sudjelovali su članovi KUD-ova iz županjske okolice te članovi konjogojskih udruga odjeveni u tradicijske nošnje u kojima se nekada davno išlo u žetvu. Na čelu raspjevane kolone bila su djeca koja su nosila vodu, za njima su išle žene sa srpovima, a na kraju kosci s kosama. Čast da se prvi okušaju u ručnome košenju žita pripala je pomoćniku ministra turizma Želimiru Kamarića, gradonačelniku Županje Davoru Miličeviću te predsjedniku Gradskoga vijeća Županje Gabrijelu Galoviću, a nakon toga su kosci krenuli na posao. Za njima su išle rukovedalje, žene koje srpom skupljaju žito te na kraju muškarci vezači koji vežu žito u snopove te ga stavljaju u zaprežna kola.

Kontinentalni turizam privlači zaljubljenike u prirodu

Nakon što su kosci završili svoj dio posla, žito se odvezlo do guvna, mjesta na kojemu ga špajzer ubacuje u bubanj vršalice, dreše, kojima se od žita odvaja pljeva i slama. Procesom kojim upravlja starinski traktor odvaja se zrnje te curi u vreće, a slamu elevator prenosi na kamaru. Gazda posjeda nadgledao je radnike na mobi koji važu žito, a drugi su radnici skupljali slamu i pljevu. Nakon toga radnici na mobi pogodili su se s gazdom da ih isplati u žitu te dobili svoj postotak – ušur, koji voze kućama u posebna spremišta – ambare. Radnici na mobi na Ilijinu i Rezinu stanu su, nakon što su završili posao, prostrli asuru, posebnu slavonsku deku, na nju stavili ručno rađeni stolnjak te postavili jelo i zajedno objedovali.

Organizator projekta, direktor Turističke zajednice Županje Mirko Bačić zadovoljan je velikim brojem posjetitelja ovogodišnje manifestacije te se nada da će ih sljedećih godina biti i više, a za to ima i dobar razlog. Naime, da kontinentalna Hrvatska, a posebno Slavonija, ima veliki turistički potencijal, pokazuje činjenica da smo na ovogodišnjemu prikazu žetve i vršidbe u prošlosti sreli i turiste iz Brazila. Tijekom prikaza starinske žetve i vršidbe i posjetitelji su se mogli okušati u ručnome košenju žita te ostalim poslovima, a upravo u skupljanju žita zatekli smo i brazilski bračni par, zaljubljenike u prirodu i poljoprivredu. Promociji županjskoga kraja u Južnoj Americi zasigurno će pomoći činjenica da ga je posjetila Liana John, poznata brazilska novinarka koja piše za National Geographic te vodi dva internetska dnevnika, od kojih je jedan upravo o poljoprivredi i običajima. „Sviđa nam se domaća hrana i netaknuta priroda. Ljudi su ovdje jako ugodni i prijateljski raspoloženi. Bez obzira na to što se ne možemo sporazumjeti jezikom, to nam nije zapreka u komunikaciji“, rekla nam je Liana John te napomenula kako ni gospođa kod koje su smješteni ne zna engleski jezik, ali odlično komuniciraju gestama.

Udruge iz županjskoga kraja predstavile svoje proizvode

Ovaj događaj bio je prilika da mnoge slavonske udruge i proizvođači autohtonih proizvoda predstave svoj rad i prodaju proizvode posjetiteljima te su organizirani štandovi. Upravo na jednome od njih zatekli smo Maricu Jovanovac, vlasnicu seljačke kuće za odmor u seoskome domaćinstvu Snašini kućari u Gradištu, kod koje su smješteni turisti iz Brazila. Osim pružanja usluga autohtonoga šokačkog smještaja u prostoru uređenu starinskim namještajem, ona se bavi i prodajom suvenira. Raznolika ponuda može zadovoljiti različite ukuse i potrebe kupaca – prodaje torbe od tkanine za peškire, ukrašene boce, kutijice za nakit, etuie za naočale, šnale za kosu, novčanike, zlatovez i nakit, a njezina kći Željka Blaževac izrađuje slike u tehnici zlatoveza svilom, što je potpuna novost.

Na štandovima nije nedostajalo ni poznatoga slavonskog ručnog rada, šlingeraja. Naime, ako su turisti željeli ponijeti kao suvenir ručno izrađene jastučnice, navlake za poplune, stolnjake ili nadstolnjake, ili pak pokloniti nešto od toga svojim prijateljima, nisu otišli praznih ruku. Za to se pobrinula Marijana Aleksić, vlasnica udruge Zlatne ruke, koja je turiste oduševila rukotvorinama napravljenim različitim tehnikama, od kojih su neke, rišalje, toledo i rupice, na više vrsta tkanina: tkanju, šifonu i damastu. I nadaleko poznata slavonska šljivovica našla je svoje mjesto na štandu. Stanko Šarčević, vlasnik OPG-a Šarčević bavi se proizvodnjom tradicionalne slavonske rakije te tako nastavlja obiteljsku tradiciju. Naime, i njegov je šukundjed proizvodio šljivovicu, no Šarčević je proširio proizvodnju te u ponudi ima i voćne rakije. Odnedavno proizvodi rakiju od šipka za koju su, kaže, žene jako zainteresirane jer je puna C-vitamina.

Pjesma i ples neizostavni dio svakoga događanja u Slavoniji

Turisti su bili oduševljeni i gastronomskom ponudom na ovoj manifestaciji – nakon obilnoga doručka i završetka žetve uslijedio je i ručak – guščji paprikaš koji se tradicijski jede za vrijeme žetve, poslužen, naravno, uz kruh iz krušne peći. Za ljubitelje slatkoga tu su bili i slavonski kolači. Kako su Slavonci poznati po svojemu veselom duhu, uvijek spremnu za pjesmu i ples, posjetitelje je tijekom cijeloga dana zabavljao tamburaški sastav Tambura band, pa su se zajedno sa domaćinima mogli okušati i u igranju izvornih šokačkih kola. 

 

Pripremio: Ines Bilić | Fotografije: Krasnodar Peršun