U restoranu „Savski mlin“ sudionici panoramskoga spusta „Lijepa naša Sava“ mogu kušati tradicionalna zagrebačka jela

Gastronomske delicije i domaća vina iz ponude staroga zagrebačkog restorana Savski mlin okrijepit će i ugrijati sudionike Panoramskoga spusta „Lijepa naša Sava“ u ove jesenske dane. Osim u bogatoj ponudi tradicijskih jela, posjetitelji restorana mogu uživati i u hrani iz ekološkoga uzgoja te nastupima tamburaških sastava.

Zagreb, 3. studenoga 2014. – Restoran Savski mlin na zagrebačkoj Kajzerici prva je i posljednja stanica za sudionike Panoramskoga spusta „Lijepa naša Sava”, najnovije jedinstvene zagrebačke turističke ponude organizirane u okviru društveno odgovornoga projekta Lijepa naša Sava. Restoran se nalazi u neposrednoj blizini pješačkoga mosta koji povezuje okretište tramvaja na Savskome mostu i naselje Kajzericu, ali kao dio projekta Lijepa naša Sava nije odabran samo zbog blizine rijeke Save i imena koje na nju asocira, nego i zbog posebne, prave zagrebačke kuhinje. Pohani i pečeni piceki, štruklova juha, ajngemahtec, fiš-paprikaš, štrudle, domaći sir i vrhnje, domaći kruh pečen ispod peke i vina iz domaćega ekološkog uzgoja samo su dio bogate ponude koja će nakon gotovo dvosatne vožnje čamcima od zagrebačkoga Jankomira do Bundeka dočekati i ugrijati umorne raftaše.

Starozagrebački štih

Vlasnik restorana Božo Popović kaže da je danas u Zagrebu teško pronaći pravi zagrebački restoran. „Dogodilo se da u Zagrebu ne postoji zagrebački restoran, zamislite to! Istina, svi nude zagrebački odrezak, ali nudi li tko štruklovu juhu, tradicijsko jelo koje se priprema od zagorskih štrukli, ali jede žlicom?“ pita se Božo Popović, koji je i ambijent restorana uredio u pravome starozagrebačkom štihu. S obzirom na to da se restoran nalazi nekoliko metara od stupića koji označuje granicu Ilirskih provincija u Napoleonovo doba, restoran Savski mlin u svojoj ponudi ima i jedno specifično, zanimljivo jelo. „Budući da se nalazimo na samoj granici Europe i Balkana, imamo jednu simpatičnu poslasticu koja se zove ćevap u šlafroku. Riječ je o punjenim ćevapima omotanim pivskim tijestom i potom pohanim. Jer – ćevapu je bilo hladno kad je došao u Europu, pa smo ga malo obukli“, našalio se Božo Popović.

Specijaliteti iz ekouzgoja

No, kakav bi to bio savski restoran bez šarana tolstolobika, i to iz domaćega uzgoja? „Mi smo i službeni kuhari ribnjaka Poljoprivrednoga poduzeća Orahovica i jedini na ovome prostoru imamo u ponudi šarana tolstolobika, s tim da nemamo klasičan jelovnik, nego  nudimo svježu ribu ovisno o sezoni, tako da se riblja ponuda mijenja ovisno o vremenu mriještenja“, objašnjava Božo Popović i poziva goste da kušaju i njihov odličan fiš-paprikaš. U spravljanju fiš-paprikaša Savski mlin organizira čak i povremena natjecanja, a doći u Savski mlin upravo u vrijeme natjecanja jedinstveno je iskustvo.

Ručno izrađeni mlinci i probrana vina

Od jela koja se ne mogu naći u drugim restoranima Popović izdvaja i telekovu juhu i pečenje od burskih koza iz ekouzgoja. „Mi razvijamo posebnu ekopriču, imamo i vino iz ekouzgoja, a naš vinar dobio je nagradu za najboljega ekouzgajivača – ma to je ludilo od vina!“, kaže vlasnik Savskoga mlina u kojemu gosti mogu uživati i u ručno izrađenim mlincima.

„Ti se mlinci izrađuju u domaćoj radinosti u Zebranu nedaleko Bedekovčine. Oni se ručno rade na starinskoj ploči i njihov je okus potpuno drukčiji od uobičajenoga okusa mlinaca  u zagrebačkim restoranima. Mi sami ručno radimo i krokete, njoke, domaće pite od rezanih jabuka, a svaki dan dvaput pečemo svoj domaći kruh“, otkriva Božo Popović i poziva goste da se i osobno uvjere u kvalitetu kuhinje i atmosferu Savskoga mlina, i to ne samo nakon raftinga, već kad god se zažele dobroga, domaćega, zagrebačkoga jela. Pritom će se gosti Savskoga mlina i dobro zabaviti jer u restoranu često sviraju tamburaški i drugi sastavi koji na repertoaru, naravno, uvijek imaju stare zagrebačke šlagere.

Predbilježbe za spust 

Za sudionike Panoramskoga spusta „Lijepa naša Sava” cijena osnovnoga menija može biti uključena u cijenu rekreacijskoga spusta, a meni se prema želji gosta može i mijenjati. Pokretači projekta Panoramski spust „Lijepa naša Sava” su tvrtke Nemo Adria, Rekreacija Avanturizam, iBUS i Coca‑Cola HBC Hrvatska uz podršku Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba. Predbilježbe se primaju u turističkoj agenciji iBUS, a više podataka o spustu možete pronaći na mrežnim stranicama www.nemo-adria.com i www.ibus.hr.

 

Pripremio: Orhidea Gaura Hodak | Fotografije: Krasnodar Peršun