U svakodnevnim humanitarnim i volonterskim akcijama sudjeluju i brojni partneri projekta „Lijepa naša Sava“

Županja, 23. svibnja 2014. – Stotinama volontera iz svih dijelova Hrvatske koji posljednjih dana pomažu područjima pogođenima poplavom priključili su se i partneri društveno odgovornoga projekta „Lijepa naša Sava“. Redoviti je ovogodišnji program prekinut 17. svibnja, a više od 50 ustanova na svim razinama, koje je tijekom posljednjih sedam godina okupio taj projekt, aktivno su se do daljnjega uključile u pomoć mjesnomu stanovništvu.

Gradnja zečjih nasipa kod Vrbanje

Tijekom obilaska istočne Slavonije u Vrbanji smo naišli na 38 volontera koje je organizirala Coca‑Cola HBC Hrvatska. Njezini su se zaposlenici spremno odazvali pozivu za pomoć koju su zatražili Slavonci suočeni s poplavom prouzročenom pucanjem nasipa na Savi u Rajevu Selu i u Račinovcima. U suradnji s Hrvatskim Crvenim križem i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje odlučeno je da će biti dani na raspolaganje na povijesno područje Cvelferije. Vrlo su brzo nakon dolaska u Vrbanju dobili svoj prvi zadatak – punjenje vreća pijeskom – te odlazili na kritične točke kako bi gradili nasip koji će zaštititi Vrbanju od vode koja prijeti sa svih strana. Tijekom poslijepodneva dobrovoljac više tražio se u Županji pa su ostatak dana proveli pomažući pri istovaru humanitarnih pošiljaka u skladištu Hrvatskoga Crvenog križa u Sladorani.

U Drenovcima smo zatekli Hrvatsku gorsku službu spašavanja tijekom dekontaminacije opreme. Više im nije bilo odobreno ići po poplavljenim selima i spašavati životinje koje su preživjele jer je proglašeno stanje opasnosti od epidemije. Pripadnica HGSS-a Ana Wild ispričala nam je kako su nakon puknuća nasipa ona i njezini kolege spašavali ljude iz najkritičnijih dijelova Račinovaca, Rajeva Sela i Gunje sve do ranih jutarnjih sati kad su se morali povući jer im je voda presjekla put. Ipak, već su se tri sata nakon toga vratili na teren i nastavili izravno spašavati ljude penjući se na krovove, tavane i balkone. „Imali smo problema s nekoliko stanovnika Gunje koje smo morali moliti da se evakuiraju“, izjavila je Ana Wild. Stanje na terenu, kažu HGSS-ovci, bilo je katastrofalno, bujica je nosila sve pred sobom a čamci su se teško nadzirali.

Spašavanje životinja s najkritičnijih mjesta

Novinar Nenad Hervatin, jedan od suradnika projekta „Lijepa naša Sava“, organizator je velike akcije za spas životinja na poplavljenim područjima. Osim spašavanja životinja organizirao je i njihov svakodnevni pregled kako bi se utvrdilo jesu li zaražene. „Ni jedna životinja koja je živa izvučena nije ubijena“, ističe Hervatin, koji surađuje s pet kriznih stožera u Hrvatskoj. Smeta mu, kaže, neosjetljivost privatnih nacionalnih televizijskih kuća kad je riječ o spašavanju životinja jer za to uopće nisu iskazali zanimanje.

Na početku su životinje spašavali sami vlasnici, zatim pripadnici HGSS-a te obučeni timovi koji imaju dozvolu za ulazak u nabujalu vodu. Hervatin usklađuje daljnje postupke u spašavanju životinja šaljući ih na privremeno udomljavanje te objavljujući podatke koji mogu pomoći vlasnicima u pronalasku njihovih kućnih ljubimaca. Dosad je, prema Hervatinovoj procjeni, spašeno više od 500 pasa, mačaka, kokoši, kućnih miševa, jedan piton, četiri pure, krave i konji. Na punktove će doći i 20 veterinara iz cijele Hrvatske koji neće primiti za to nikakvu naknadu.

U spašavanje se aktivno uključio i ronilački tim zagrebačke tvrtke Nemo Adria, koji je ove godine također trebao sudjelovati u projektu „Lijepa naša Sava“. „Zbog zakašnjele reakcije nismo na vrijeme mogli izići na teren iako smo za ovakva stanja obučeni“, rekao je Rene Cipovec. Smatra da bi njihovi članovi mogli u mnogočemu pomoći pri spašavanju životinja iz vode te saniranju stanja.

U Drenovcima smo zatekli tim koji je stigao iz Pule kako bi obučio mjesno stanovništvo te razne volontere i službenike o upotrebi dezinfekcijskih sredstava. Boris Stermotić i Dražen Šulc iz Škole preživljavanja u prirodi krenuli su iz Pule s 20 kilograma dezinfekcijskoga sredstva Izosan kako bi poučili stanovništvo o pravilnoj upotrebi toga sredstva te naglasili nužnost zaštite od epidemija i različitih bolesti, što treba biti prioritet u ovakvim kriznim slučajevima.

Započinje saniranje ekološke štete

Akciji pomaganja ovom području pridružila se i tvrtka Komunalac iz Županje, dugogodišnji partner projekta „Lijepa naša Sava“. „Zahvaljujemo maturantima, tinejdžerima koji su se odazvali tijekom dviju noći kad je bilo najkritičnije, u petak 16. svibnja i u subotu 17. svibnja“, rekao je direktor Komunalca Ilija Lešić. Komunalac je jedan od organizatora uspješne obrane Županje od poplave, a tek će idućih dana preuzeti glavnu ulogu u saniranju ekološke štete nastale poplavom, raščišćavati i sanirati područje. Naglasio je i kako će sav otpad posebno sanirati kako se ne bi dodatno oštetio okoliš. O tome su raspravljali na radnome sastanku s ministrom zaštite okoliša Mihaelom Zmajlovićem, načelnicima općina te županjskim gradonačelnikom. „Raspravljali smo o tome kako pomoći ljudima u sanaciji poplavljenoga područja na temelju plana koji je izrađen kako bi se ondje ljudi što prije vratili u normalan život nakon povlačenja vode“, izjavio je za mrežnu stranicu „Lijepa naša Sava“ ministar Zmajlović.

Prihvatne centre i sela obilazi i Društvo za psihološku pomoć. U prihvatnim je centrima stanje zadovoljavajuće jer se ljudi brinu za higijenu i imaju osmišljene susrete za djecu. „Jučer je u Posavskim Podgajcima stanje bilo loše, no sada je vojska tamo i pazi da se ne dogodi incident. Organizirali su se i smirili“, ustvrdila je djelatnica Hrvatskoga Crvenog križa koja pregledava teren za Društvo za psihološku pomoć.

Tijekom obilaska poplavljene županjske Posavine svratili smo u Otok u kojemu se trenutačno nalazi velik dio prognanika iz područja ugroženih poplavama. Iako iscrpljeni, u potpunosti su na razgovor spremni bili članovi mjesnoga kriznog stožera koji je prihvatio ukupno 1 863 prognanika te 2 847 grla stoke. Medijska se pozornost posljednjih dana znatno više posvećivala prihvatilištu u Cerni iako je u Otoku smješteno više ljudi.

Nezapamćena solidarnost i jedinstvo Otočana

Jedan je od razloga zapostavljanja Otoka svakako organiziranost i gostoljubivost grada i građana. Zamjenik gradonačelnika Zvonimir Pućo rekao je da je Otok nakon puknuća nasipa u Rajevu Selu i Račinovcima bio spreman u školsku dvoranu prihvatiti osobe koje su dolazile iz poplavljenih područja, no nisu uspjeli. Sami su Otočani odmah, istoga dana počeli pristizati kako bi u svoje domove primili izbjeglice, a neki su čak do tri ujutro iščekivali moguće nove izbjeglice kojima treba smještaj. „Malen dio izbjeglica nije bio zbrinut po kućama, i to samo zato što su neki mještani Gunje, Rajeva Sela i Račinovaca bili uvjereni da će se već ujutro vratiti svojim kućama“, kazao je otočki gradonačelnik Josip Šarić. Iako je otočko prihvatilište najveće, nije ga posjetio nitko iz Vlade, a Otočani tvrde da je to zbog nedovoljne medijske pozornosti koja se usmjerila prema mnogo manjemu prihvatilištu u Cerni. Naglasili su i da će izbjeglice biti smješteni kod njih koliko god bude potrebno.

U Županji smo susreli obrtnicu i jednu od izlagačica dosadašnjih savskih sajmova Nadu Samardžiju. Ovih je dana također u cijelosti posvećena pomaganju oštećenima u poplavi. „Uzela sam velike količine odjeće iz ormara i nekoliko novih pokrivača te sve to darovala izbjeglicama. Mi smo izbjegli nesreću, ali trebamo sada pomoći potrebitima. Trebat će im mnogo vremena da se oporave od svega ovoga“, rekla je Nada Samardžija uz napomenu da vjeruje kako Hrvatska neće za tjedan dana zaboraviti poplavu i potrebe ljudi koji su ostali bez cjelokupne imovine i doma.

Pomoć najpotrebnija nakon što se voda povuče  

Više o obrani Županje zna gradonačelnik Davor Miličević. Malo je nedostajalo da Zavičajni muzej „Stjepan Gruber“ u Županji ne bude pod vodom, kako je rekao. Presudna je po njegovu mišljenju bila snaga volje Županjaca koji su svim silama branili svoj grad. Iako je vodostaj bio 1 194 cm, nije htio narediti evakuaciju jer smatra da bi time samo naštetio obrani Županje. „Svi koji su tada bili na nasipu otišli bi kućama, svojim ženama i obiteljima i to bi završilo katastrofalno“, rekao je Miličević koji je zahvalan svojim sugrađanima što su se u petak 16. svibnja spremno odazvali njegovu pozivu da pomognu u obrani nasipa. Njegov zamjenik Mladen Dogan rekao nam je kako je u dva dana na nasip u Županji stavljeno 10 do 15 tisuća vreća s pijeskom.

„Svjedoci smo velike katastrofe i teških trenutaka koje proživljavaju stanovnici susjednih poplavljenih sela. Bit će im potrebna pomoć svih nas. Tijekom povijesti Sava nas je čuvala, branila i davala nam snagu. Ova katastrofa, koju je prije svega prouzročila ljudska nebriga o samoj rijeci Savi i njezinu koritu, treba nam biti opomena“, rekao je Mirko Bačić, direktor Turističke zajednice grada Županje. Dodao je da će pomoć poplavljenim područjima biti najpotrebnija nakon što se voda povuče te da vjeruje da će tvrtke i građani i tada pokazati jednaku solidarnost i spremnost za pomoć.

Veliko srce Slavonije

Osim uključenja u izravne akcije pomaganja županjskoj Posavini, partneri projekta „Lijepa naša Sava“ izvijestili su nas kako su različitim aktivnostima posljednjih dana nastojali dati doprinos smanjivanju štete u istočnoj Slavoniji, od prikupljanja humanitarne pomoći do praćenja stanja na vodi. „Naši su članovi pojačano pratili stanje na vodi, provodili nadzor i ustupali podatke mjerodavnim službama“, istaknuo je Elvis Kalcina iz Športsko-ribolovnoga društva JEZ-Jasenovac. Zvonko Dević naglasio je da su članovi Kulturno-umjetničkoga društva Matija Antun Relković iz Davora pojedinačno organizirali prikupljanje pomoći te su sudjelovali u obrani nasipa, iako u Davoru nije bilo potrebe za većim intervencijama. „Mi smo organizirali prikupljanje humanitarne pomoći te smo kamion napunjen raznim potrepštinama poslali u općinu Drenovci čija su sela pogođena poplavama“, objasnio je Alen Burazović iz Kluba mladih „Orubica“. Pomoć za stradala područja i dalje se prikuplja, a cjelokupni proračun predviđen za ovogodišnje redovite aktivnosti u okviru projekta „Lijepa naša Sava“ bit će predan Hrvatskomu Crvenom križu i područnim partnerima u županjskome kraju.

 

Pripremio: Ines Bilić i Igor Ćutuk | Fotografije: Krasnodar Peršun