Posebna tema ove godine bio je turistički potencijal vlažnih staništa

Ove je godine po prvi put u Hrvatskoj snažnije obilježen Svjetski dan vlažnih staništa projektom Svjetskoga fonda za prirodu (WWF- a). U povodu Svjetskoga dana vlažnih staništa, koji se obilježava 2. veljače kada je 1971. u iranskome gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, važno se podsjetiti iznimne važnosti konvencije jer se njome štite vrlo vrijedna vlažna staništa koja su pravi rasadnik biološke raznolikosti te staništa ptica i drugih životinjskih i biljnih vrsta.

WWF pokrenuo projekt „Čuvari rijeka“

U sklopu Svjetskoga dana močvarnih staništa WWF je u Hrvatskoj pokrenuo kampanju „Čuvari rijeka“ radi očuvanja „Europske Amazone“. 

  ̶   Ključ je za uspješnu zaštitu očuvanih rijeka redovit obilazak terena kako bi se na vrijeme uočile moguće prijetnje te, ako je potrebno, djelovalo protiv njih. Prvi put se u Hrvatskoj skupina ljudi koja se brine o rijekama udružila, a mreža Čuvara rijeka izravno će pridonijeti zaštiti riječnih područja koja su hrvatska i mađarska vlada predložile za UNESCO-ov prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav   – objasnila je na konferenciji za novinare Olga Jovanović, asistentica za projekte voda WWF- ova Mediteranskoga programa u Hrvatskoj.

Kampanja „Čuvari rijeka“ dio je projekta „Zaštita europske linije života“ koju WWF i Euronatur provode u partnerstvu s mjesnim nevladinim udrugama: Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Zeleni Osijek, Zeus, Franjo Koščec, Baobab, Prirodoslovno društvo „Drava” i Dravska liga.  

–  Za močvarna staništa jako je bitna činjenica da su ona prirodna obrana od poplava, prirodne su retencije koje zadržavaju vodu da se ne prelijeva u druge dijelove. U njihovu je okružju velika koncentracija stanovništva. Na taj su se način ta močvarna staništa i s europskoga gledišta pokazala kao znatno bolji vid obrane od poplava nego što je kanaliziranje rijeka – u nedavnome je razgovoru istaknuo Goran Gugić, direktor Javne ustanove „Lonjsko polje“ u kojoj ovaj dan obilježavaju posebnim projektom „Život na rubu močvare“.

U Hrvatskoj postoje četiri zaštićena močvarna područja

Hrvatska trenutačno ima četiri područja uvrštena u Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti. To su Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, donji tok Neretve te Ribnjaci Crne mlake.

Park prirode „Lonjsko polje“, kao najveće poplavno i retencijsko područje u dolini rijeke Save, obilježavaju različiti ekološki uvjeti koji se ondje izmjenjuju tijekom godine čime uvjetuju razvitak različitih životnih zajednica. Područje toga parka prirode ima i posebne vrijednosti izražene kroz tradicijsko stočarenje i tradicijsko, seosko graditeljstvo.

Park prirode „Kopački rit“ unutrašnja je delta, poplavno područje na utoku Drave u Dunav. Još u prijašnjim stoljećima prepoznato je zbog svojega bogatog živog svijeta, a zakonsku zaštitu uživa od 1967. godine. Delta rijeke Neretve jedina je prava delta koju Hrvatska ima i koja je u dobrome dijelu sa svim svojim obilježjima vlažnoga i močvarnoga područja još očuvana. 

Ribnjaci „Crna Mlaka“ kod Jastrebarskog prostorno su najmanje područje, no ondje se posebno tijekom zime može vidjeti cijelo bogatstvo ptičjega svijeta koji onamo dolazi ili stalno živi. Područje je zaštićeno kao ornitološki rezervat.

Svakako postoji još dosta močvarnih, vlažnih područja koja nisu pod najvišim stupnjem zaštite, nego su uključena u ekološku mrežu NATURA 2000 te će se vidjeti zaslužuju li i njihova prirodna obilježja da ih se uvrsti u Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti. To su, primjerice, Park prirode „Vransko jezero“, Ličko polje i ogulinsko-plaščansko područje.

Ramsarski popis

Ramsarski popis nastao je u sklopu Konvencije o močvarama od međunarodne važnosti, koja obvezuje svaku zemlju potpisnicu, a Hrvatska joj je pristupila 1991., na očuvanje vlažnih staništa, međunarodnu suradnju u njihovoj zaštiti i održivome razvoju, tj. korištenju uz očuvanje prirode. Dosad joj je pristupilo 160 država.

Državni zavod za zaštitu prirode ističe kako su međunarodno važna vlažna područja ona na kojima obitavaju mnogobrojne ugrožene vrste i ptice močvarice, koja obuhvaćaju jedinstvene ekosustave, važna su mrjestilišta riba i staništa endemskih vrsta, a samim time i nužna za očuvanje svjetske biološke raznolikosti.

Prirodna vrijednost vlažnih staništa

– S močvarnim staništima povezano je više od 40 posto vrsta biljaka i životinja, a njihova je vrijednost i u nezamjenjivoj ulozi u obuzdavanju poplava, očuvanju podzemnih voda, sprječavanju erozije, pročišćavanju voda zadržavanjem hranjivih tvari i taloga te ublažavanju klimatskih promjena – navodi Državni zavod za zaštitu prirode.

Zavod dodaje da su močvare genske banke biološke raznolikosti, da u njima obitavaju mnogobrojne gospodarski važne biljne i životinjske vrste, da pružaju velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije te da su iznimna kulturna vrijednost.

– Močvarna staništa istodobno su najugroženiji ekološki sustavi zbog njihova isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja. U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto močvarnih područja u svijetu – ističe Državni zavod za zaštitu prirode.

Tema je ovogodišnjega Svjetskoga dana močvarnih (vlažnih) staništa bila „Vlažna staništa i turizam“.

 

Pripremio: Vanja Pleša | Fotografije: Svjetski fond za prirodu (WWF)