U Zagrebu je održan okrugli stol o planovima upravljanja riječnim slivovima u Hrvatskoj

U organizaciji Hrvatske udruge stručnjaka zaštite prirode i okoliša (HUSZPO) u Novinarskome domu u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom Planovi upravljanja riječnim slivovima – problemi i perspektive. Istaknuto je da značajna ulaganja u upravljanje vodnim potencijalima tek predstoje te da ih se ne smije promatrati kao trošak jer su nužna za buduće cjelovito upravljanje vodnim gospodarstvom 

Zagreb, 15. svibnja 2015. – „Bogatstvo voda koje ima Republika Hrvatska nosi mnoge prednosti, ali i donosi mnoge obveze“, poručio je voditelj Odjela za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom Građevinsko-arhitektonskoga biroa tvrtke Elektroprojekt Zlatko Pletikapić na predavanju pod nazivom Planovi upravljanja riječnim slivovima – problemi i perspektive koje je jučer održano u organizaciji Hrvatske udruge stručnjaka zaštite prirode i okoliša (HUSZPO) u Novinarskome domu u Zagrebu. Pletikapić je istaknuo da smo ulaskom u Europsku uniju prihvatili novi zakonodavni okvir u području zaštite voda, a da bismo ga uspješno provodili u praksi, potrebni su nam ponajprije odgovarajući stručnjaci, a onda i financijska sredstva, odnosno vrijeme.

Objedinjavanje sustava gospodarenja vodom

„Mi smo trenutačno u položaju učenika iz zadnje klupe koji zaostaje u poznavanju gradiva, pa moramo usvajati nova znanja i biti svjesni da će nas Europska unija gledati pod povećalom tijekom provedbe novih obveza i uvjeta“, rekao je Pletikapić dodavši da se danas primjenjuju nove tehnologije i da se sve više radi na povezivanju sustava zaštite voda s ostalim sustavima u vezi s vodom.

Važnost cjelovitoga pristupa upravljanju vodama, u kojemu brojne struke i znanosti moraju zajedno sudjelovati, istaknula je u uvodnome dijelu predavanja projektantica u Odjelu  za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom Građevinsko-arhitektonskog biroa tvrtke Elektroprojekt Iva Vidaković. Ona se osvrnula na same početke zaštite europskih rijeka koje su bile ugrožene pojavom industrije.

Biološko stanje rijeka – osrednje

„U početku se pazilo samo na ljudsko zdravlje, a zanemarivao se riječni ekosustav. S vremenom smo napredovali, pa danas proučavamo različite vrste, poput riba, beskralježnjaka ili makrofita, koje nam ukazuju na probleme. Izazovan je dio istraživanja bila i velika raznolikost rijeka, ali se to riješilo tipiziranjem koje ih je učinilo usporedivima“, izjavila je Vidaković pojasnivši kako je to dovelo do podjele na manje jedinice za upravljanje, tzv. vodna tijela. Stanje se vodnih tijela proučava s pomoću više parametara, poput hidromorfologije, biologije i kemije. Svi se ti parametri mjere i onda uspoređuju s referentnim, odnosno početnim stanjem. Istaknula je kako je stanje rijeka u Hrvatskoj dobro kad je riječ o kemijskome sastavu, što možemo zahvaliti nestanku industrije, dok je biološko stanje osrednje.

Pletikapić je pak naglasio da prvo moramo naučiti da je u očuvanju voda najvažnija hidromorfologija jer poboljšanje hidromorfološkoga stanja pridonosi zdravlju ukupnoga ekosustava. Također je istaknuo da Hrvatska mora promijeniti način uređivanja vodotoka, a kao razmjerno svjež primjer promašene prakse Pletikapić je spomenuo radove u Kupčini gdje je odabrano rješenje koje je čak i skuplje od okolišno prihvatljivoga po metodi troškovne učinkovitosti. 

Novi planovi upravljanja riječnim sljevovima

Sve bi se to trebalo mijenjati po novim planovima upravljanja riječnim sljevovima koji se temelje na  Okvirnoj direktivi o vodama (ODV) i prema Zakonu o vodama obuhvaćaju kopnene vode, površinske i podzemne, prijelazne vode i priobalno more vodnoga područja. Glavni je cilj izrade Plana upravljanja postizanje dobroga stanja i potencijala vodnih tijela odnosno sprječavanje pogoršanja stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda. Plan je osnovni dokument upravljanja vodnim područjem, a donosi se za razdoblje od šest godina. Republika Hrvatska trenutačno za svoja vodna područja priprema drugi plan upravljanja za razdoblje 2016. – 2021. tijekom kojega će se objediniti ciljevi postizanja dobroga stanja voda s ciljevima upravljanja rizicima od poplava.

Novi plan imat će i znatan utjecaj na niz korisnika prostora, a posebno na korisnike voda, pa Pletikapić ističe da je u tome smislu potrebno proširiti znanja o opsegu, razlozima nastanka i ulozi ovoga dokumenta u upravljanju vodama. „Ove će promjene izazvati mnoge probleme korisnicima koji su ih dočekali nepripremljeni, čak bi mogle dovesti u pitanje i njihovu egzistenciju“, rekao je Pletikapić, ponovno uz napomenu da Europska unija traži da se razvijamo, ali u skladu s pravilima.

Primjedbe EU-a na ekološko stanje

Vidaković je istaknula da je Europska komisija (EK) dosta stroga u procjeni stanja u Hrvatskoj, kako ima primjedbe na izostanak sustavnoga produljivanja postojećih vodnih dozvola te također smatraju da promatranje i ocjena ekološkoga stanja nije u skladu s ODV-om te kako nisu naznačeni izvori financiranja za određene mjere. Dala je i preporuke što učiniti da se stanje popravi, a za sve hidromorfološke i hidroenergetske zahvate zahtijeva iscrpne elaborate i objašnjenja.

„Primjenu direktive i plana upravljanja čekaju nas velika ulaganja u zaštitu voda, ali jako je važno da na ta ulaganja ne gledamo isključivo kao trošak, nego kao na ulog koji će donijeti brojne koristi nama i budućim naraštajima“, zaključio je Pletikapić.

 

Pripremio: Miro Soldić | Fotografije: Krasnodar Peršun