O Savi

Općenito o rijeci Savi

Općenito o rijeci Savi

Rijeka Sava, duljine 944 km, uz Dunav i Dravu jedna je od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj, 16. po duljini u Europi te najduža europska rijeka koja ne utječe izravno u more. S površinom slijeva 97,713 km2 pokriva znatan dio Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i manji dio teritorija Albanije. Povezuje tri glavna grada: Ljubljanu u Sloveniji, Zagreb u Hrvatskoj i Beograd u Srbiji. Sarajevo u Bosni i Hercegovini također pripada slijevu rijeke Save.

Sava nastaje na izvorištu kod Bohinja u Sloveniji spajanjem Save Dolinke, koja izvire u dolini između Triglava i slovensko-austrijske granice kod Kranjske Gore na 833 m visine, te Save Bohinjke koja istječe iz Bohinjskog jezera kod sela Ribčev Laz blizu Lancova.

Rijeka Sava utječe u Dunav u Beogradu pa pripada crnomorskom slijevu. Najvodonosniji je pritok Dunava pa kod ušća njezin srednji protok iznosi 1.760 m³/sec, a maksimalan je na prijelazu zime u proljeće kad iznosi do 5.000 m³/sec.

Važniji su pritoci Save od izvorišta nizvodno prema ušću (* u Hrvatskoj):

  • Lijevi (sjeverni): Savinja, Sutla*, Krapina*, Lonja*, Orljava* i Bosut*;

  • Desni (jugozapadni): Ljubljanica, Krka (slovenska), Kupa*, Una*, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina i Kolubara.

Gospodarski i demografski podaci

Slijev rijeke Save najveći je slijev jugoistočne Europe, ukupne površine od približno 97.713,20 km2 i s udjelom od 12 % predstavlja jedan od najvažnijih podsljevova u slijevnom području rijeke Dunav. Površinu slijeva dijeli pet zemalja – Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora te Srbija – dok se zanemariv dio površine slijeva također proteže i na Albaniju. Rijeka Sava ujedno povezuje tri glavna grada: Ljubljanu, Zagreb i Beograd, a Sarajevo također pripada slijevu rijeke Save.

Broj stanovnika u području slijeva rijeke Save približno iznosi 8.176.000, što je 46 % ukupnog broja stanovnika navedenih zemalja (bez Albanije i Crne Gore). Gotovo 50 % stanovnika Hrvatske živi u slijevu rijeke Save. Gospodarski subjekti u slijevu rijeke Save zapošljavaju više od 2.379.000 osoba, što je 29 % ukupnog stanovništva koje živi u slijevu rijeke Save i 45 % svih zaposlenih u navedenim zemljama.

Što se tiče zapošljavanja, industrija i ostale aktivnosti u sektoru (izgradnja, veleprodaja i maloprodaja, hoteli, restorani, promet, skladištenje i komunikacije, financijsko posredovanje, nekretnine, iznajmljivanje te poslovanje) ostaju najveći proizvođači radnih mjesta. 31 % ukupnog broja svih zaposlenih u području slijeva rijeke Save zaposleno je u ostalim djelatnostima, 27 % radi u industriji, 29 % u javnom sektoru, 12% u poljoprivredi i 1% u energetskom sektoru.

Rijeka Sava smještena je na križanju pravaca istok-zapad i sjever-jug osnovne prometne mreže jugoistočne Europe i može biti dopuna putnim i željezničkim koridorima te Europskomu plovnom putu s naglaskom na rijeku Dunav. Ipak, što se tiče kapaciteta plovidbe, Sava je danas plovna za velika plovila do Slavonskog broda (377 km) i manja plovila do Siska (583 km). Sava u Hrvatskoj nije pitka zbog jake industrije uzvodno i obilja otpadnih voda koje se ne pročišćavaju.

Najveći dio područja slijeva rijeke Save pokriven je šumom i poluprirodnim područjima (55 %) te poljoprivrednim površinama (42 %). Rijeci je Savi svojstvena iznimna biološka i krajobrazna raznolikost. Njezino porječje sadržava velike površine riječnih močvara i nizinski kompleks šuma, a i jedinstven je primjer rijeke s poplavnim nizinama koje su i dalje netaknute te ublažavaju poplave i podržavaju biološku raznolikost. Također uključuje i brojna važna područja za život ptica i biljaka te zaštićena područja na državnoj razini i područja na popisu Natura 2000.

Kulturno-povijesni podaci

Najranije zapisano ime rijeke Save kod starogrčkih geografa prije Krista je bilo Saos potamos, s 2 rana predrimska grada prapovijesne Panonije: Segestike (Sisak) i Syrmion (Mitrovica). U to doba duž rane Posavine živi više plemena: u srednjoj Sloveniji Taurisci, Andizetes kod Zagreba, Segestani oko ušća Kupe, Oseriates u Moslavini, Breuci u južnoj Slavoniji i Amantini do ušća uz Bosut.

Tek kasnije je antička Sava postala poznata u Rimskom Carstvu pod latinskim nazivom Savus flumen, a uz Savu je bio poznat još niz rimskih naselja: npr. Aemona (Ljubljana), Neviodunum (Drnovo kod Krškog), Andautonia (Ščitarjevo kod Zagreba), Siscia (Sisak), Servitium (Gradiška), Marsonia (Slavonski Brod), Sirmium (Mitrovica) i na ušću Singidunum (Beograd).

Nautičko-turistički vodič rijeke Save

„Nautičko-turistički vodič rijeke Save“, zajednički projekt udruženja 17 gospodarskih komora Ekonomske regije u slijevu rijeke Save (ERUSRS) iz Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine, predstavljen je 1. lipnja 2011. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori u Sisku.

  • Preuzmite ovdje „Nautičko-turistički vodič rijeke Save“
Priručnik za obnovu posavske tradicijske drvene kuće

Priručnik za obnovu posavske tradicijske drvene kuće  izdan je u zajedničkoj nakladi Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Ministarstva kulture, a uz financijsku potporu Njemačkoga društva za tehničku suradnju, te sadržava sažeti prikaz značajka drvnoga tradicijskog graditeljstva Posavine, načelne upute i smjernice za obnovu te tehničke upute za obnovu pojedinih građevnih elemenata i unutrašnjega uređenja.

Tradicijsko graditeljstvo vrlo je važan dio naše ukupne kulturne baštine iako se tek u posljednje vrijeme počinje intenzivnije gospodarski vrednovati i uključivati u programe obnove i prenamjene za suvremene životne potrebe.

Putem programa „Poticanje, zaštita, obnova i uključivanje u turizam kulturne i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima“ Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka dio je potpore investiralo u obnovu 26 drvenih objekata na području Sisačko-moslavačke županije. 

Odličan je primjer očuvane tradicijske arhitekture specifične za srednju Posavinu selo Krapje u Lonjskome polju, s drvenim kućama starim više od stotinu godina. Prepoznatljivu sliku naselja čine redovi drvenih kuća, najčešće okrenutih užim pročeljima prema cesti i s bočno postavljenim ulazom u dvorišta. Uz njih su različite gospodarske zgrade, a svaka služi posebnoj namjeni. U njima su štale, sjenici, suše, spremišta, svinjci, koševi za spremanje kukuruza, kokošinjci itd. Građene su od vodoravno slaganih hrastovih platica, tzv. planjka, koje su međusobno povezane drvenim klinovima. Slikovitost kuća naglašuju natkrivena vanjska stubišta, trijemovi, zaštitni krovići i bogato ukrašene pojedinosti ograda i stupova. 

Dosad stečena iskustva pri obnovi kuća u Lonjskome polju mogu biti dobra podloga za izbor odgovarajućih metoda obnove. Priručnik bi se trebao naći u svakoj posavskoj kući kao pomoć vlasnicima pri obnovi i uređenju te kako bi se tradicijsko graditeljstvo i njegov vrijedan okoliš trajno sačuvali, što je jedan od ciljeva projekta Lijepa naša Sava

Poduzetnički vodič savske regije

Poduzetnički vodič savske regije zajednički je projekt Udruženja komora ekonomske regije u slivu rijeke Save (ERUSRS-a) osnovanoga 2007. godine, a čija se aktivnost temelji na Protokolu o suradnji gospodarskih komora s područja sliva rijeke Save iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije.

Publikacija je podijeljena na četiri dijela i obuhvaća četiri države, a jedinstvena je po svojoj višejezičnoj koncepciji, pa su dijelovi Vodiča kroz savsku regiju pisani na hrvatskome, slovenskome, srpskome ili bosanskome, nacionalnim jezicima članica.

Vodič je namijenjen poduzetnicima, u prvome redu jer daje podatke korisne u svakodnevnome poslovanju s partnerima u regiji ili za širenje poslovanja, a ti su podaci korisni i potencijalnim investitorima, lokalnoj i regionalnoj samoupravi, ali i svima koji žele bolje upoznati gospodarske potencijale savske regije ili im je potreban neki podatak, kontakt i slično.

Vodič će se distribuirati putem gospodarskih komora članica Udruženja komora ekonomske regije u slivu rijeke Save, a javno je dostupan i na mrežnim stranicama www.lijepanasasava.hr

Odjeća i modni dodaci Lijepa naša Sava

Predstavljamo vam jedinstvene modne dodatke i odjevne predmete nadahnute motivima rijeke Save i savskoga kraja. Kolekciju su osmislili studenti Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na poticaj Coca-Cole HBC Hrvatska i u okviru suradnje na šestome izdanju društveno odgovornoga projekta Lijepa naša Sava. Kolekcija je predstavljena na Savskome sajmu u Zagrebu 1. lipnja 2013. godine.

Rijeka Sava najduža je hrvatska rijeka. Njezina se važnost za hrvatske građane ne ogleda samo u vodnim, gospodarskim i turističkim potencijalima kojima obiluje, nego i u iznimnome bogatstvu tradicijske kulture i baštine, običaja i narodnoga stvaralaštva.

Ova je modna kolekcija pripremljena kao doprinos buđenju svijesti o važnosti očuvanja posavskih narodnih motiva, tradicijske kulture i običaja te njihovoj primjeni u stvaranju jedinstvenih sadržaja. Sve to može pridonijeti razvoju održivoga gospodarstva i ekoturizma u krajevima uz rijeku Savu.

Ekološka posteljina i posoblje Lijepa naša Sava
Život uz rijeku – poplave

Slikovnica za najmlađe "Život uz rijeku - poplave" prva je u nizu obrazovnih slikovnica koja izlazi u okviru dječjega programa Hrvatskih voda. Namijenjena djeci predškolskoga uzrasta do četvrtoga razreda osnovne škole, slikovnica poučava najmlađe o životu uz rijeku, životinjama koje ondje obitavaju te očuvanju voda.

Voda, izvor života – zaštita voda

Slikovnica za djecu "Voda, izvor života – zaštita voda" druga je edukativna slikovnica Hrvatskih voda u kojoj djeca, prateći avanture kornjače Hrvoja, uče o tome kako zbog ljudske pogreške može doći do velikih prirodnih katastrofa, što se tada mora poduzeti kako bi se ublažile njezine posljedice te kako ona sama mogu pomoći da se takve katastrofe ne ponove.

Voda i čovjek – korištenje voda

Slikovnica za djecu „Voda i čovjek – korištenje voda“ treća je po redu edukativna slikovnica u izdanju Hrvatskih voda. Ova slikovnica dotiče se pitanja o korištenju voda u prometu, proizvodnji električne energije, navodnjavanju, poljoprivredi, ribnjacima, športu i rekreaciji te daje mnoge savjete o štednji vode.